VINARSTVO

Vino je alkoholno piće koje se dobije vrenjem grožđa ili grožđanog soka.
Vino je jedno od najpopularnijih alkoholnih pića koje se smatra jednim od najvažnijih sastojaka mnogih europskih i mediteranskih kuhinja, odnosno kultura. Postoje razne vrste vina koje odražavaju raznolikost klime i tla na kojem su uzgojene različite vrste vinove loze. Obično razlikujemo vina po boji (bijelo, crveno ili roze i crno vino) - a boju određuje boja bobica grožđa uz proces proizvodnje vina. Ovisno o procesu u kome je proizvedeno, vino može biti negazirano ili pjenušavo (gazirano), koje obično pogrešno nazivamo šampanjac.
Znanost o vinima se naziva enologija.

Vinogradarstvo je grana poljoprivrede koja postoji od davnina a kultura proizvodnje vina održala se stoljećima. Proces proizvodnje vina je sljedeći: Ubrano grožđe iz vinograda se prvo gazi tako da se iscijedi sok a kasnije se ljuska dijeli od tekućine (Ljuska se može iskoristiti za pravljenje rakije ili sl.). Tekućina-"mošt" (koja je većim postotkom šećer) se ostavlja u bačvama gdje na određenoj temperaturi uz djelovanje kvašćevih gljivica fermentira (događa se alkoholno vrenje ili fermentacija). Tako se šećer pretvara u alkohol i tekućina postaje vino. Napomena: Nekoliko tjedana prije procesa traje period karence. U tom se periodu grožđe ne smije prskati otrovima jer bi na taj način dospjeli u vino.

Grožđe je plod vinove loze.
Postoji 12 osnovnih i najpoznatijih vrsta grožđa od kojih se pravi većina svjetskih vina. Ranije su se vina označavala prema području na kome se grožđe uzgaja, ali kasnije je broj proizvođača i područja sa vinogradima toliko porastao da je uvedeno označavanje prema vrsti grožđa.

Šljiva (lat. prunus domestica, prunus instititia) je vrsta voća koja raste na drvetu, ima okrugli ili ovalni plod. Plave, crvene ili žute je boje (ovisno o vrsti). Meso ploda je slatko, žućkaste boje s košticom u sredini.
Filogenetski promatrano, šljiva pripada istom rodu (Prunus) u koji spadaju i badem, breskva, marelica, višnja i trešnja koji kao plod imaju košticu. Rod Prunus sadrži nekoliko podrodova, među kojima je i podrod Prunus, koji se dalje dijeli na tri sekcije: Prunus (šljive Starog Svijeta), Prunocerasus (šljive Novog Svijeta) i Armeniaca (marelice).

Orah (genus Juglans) je biljka iz obitelji Juglandaceae. To je drvo visoko 10-40m, sa šiljastim listovima dugim 20-90cm.
Dvadeset jedna vrsta oraha proteže se od sjeverne umjerene klime Starog svijeta u području od jugoistočne Europe do Japana, a u Novom svijetu od jugoistočne Kanade do Kalifornije na zapad i Argentine na jug.
Plodovi svih vrsta oraha su jestivi, ali orasi koji se obično kupuju u trgovinama potječu od perzijskog oraha, jedine vrste koja ima velik plod i tanku ljusku. Poljoprivredna vrsta koja je izabrana zbog tanke ljuske i izdržljivosti u umjerenoj klimi ponekad se naziva "karpatskim orahom". Orasi imaju mnogo ulja i jedu se sirovi ili kuhani. Također su izvrstan izvor masnih kiselina omega-3, te se pokazalo da snižavaju kolesterol.